Trenkovo svojim imenom podsjeća na legendarnog ratnika i slavonskog plemića Franju baruna Trenka (1711.-1749.) koji je do danas ostao u sjećanju naroda i kojim se Slavonija uvijek ponosila. Stoljećima se današnje selo Trenkovo nazivalo Mitrovica, ali je ono na zahtjev mještana 1912. godine izmijenjeno jer je u tadašnjoj Hrvatskoj postojala još jedna Mitrovica u Srijemskoj županiji (danas Sremska Mitrovica u Vojvodini).

U tom mirnom slavonskom selu, smještenom desetak kilometara sjeverno od Požege na krajnjim južnim obroncima Papuka, nalazi se nekadašnje vlastelinsko sjedište u narodu zvano Trenkov dvorac.Mnogo je nepoznanica o Trenkovom dvorcu jer on nikad nije bio detaljnije istraživan. U onoj malobrojnoj literaturi koja ga spominje navode se često suprotni podatci, katkada i neuvjerljivi.

Današnji jednokatni kasnobarokno-klasicistički dvorac izgrađen je nakon Trenkove smrti, dakle u drugoj polovici 18. ili početkom 19. stoljeća. U Trenkovo doba stajala je tu barokna kurija koja je kasnije dograđena i pretvorena u današnji dvorac.

U dvorcu je od završetka Drugoga svjetskog rata do 1989. godine bila smještena osnovna škola. Od tada se povremeno koristio za različite namjene. Koristio se u posljednje vrijeme za vojne potrebe, a danas je prazan.

Park u sklopu kojeg se nalazi dvorac  upisan je u Registar zaštićenih  objekata prirode kao spomenik parkovne  arhitekture  1964. godine.Park zahvaća površinu od 5,20 ha, a obiluje brojnim domaćim vrstama i većim brojem egzota kao npr. grčki hrast ili razna kultivirana stabla jasena, johe i lipe hrastovi, lipe, grabovi,javori, smreke, borovi.